O struci
Mašinstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvata projektovanje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih mašina, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje
Stručne kvalifikacije
Obrazovni profil mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje je formiran sa namerom da se omogući
implementacija najsavremenijih računarskih i informatičkih dostignuća u oblasti mašinstva. Tokom četvorogodišnjeg školovanja učenici se osposobljavaju za:
• izradu proračuna i tehničke dokumentacije
• ispitivanje i merenje karakteristika mašinskih delova i sklopova
• projektovanje mašinskih delova i sklopova
• korišćenje naprednih softverskih alata za 3D oblikovanje
• korišćenje standarda i stručne literature
Sa ciljem da se i srednja mašinska škola prilagodi u potpunosti savremenim trendovima u poslovanju stvoren je i smer
po čijem uspešnom završetku učenici stiču zvanje mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje i praktično mogu da se zaposle u svakoj kompaniji
koja je fokusiranja na upotrebu računara u konstruisanju tokom proizvodnog procesa, bez obzira da li ta proizvodnja podrazumeva izradu automobila,
različitih mašina, alata ili bilo kojih drugih komponenti i proizvoda.
Samim tim učenici po završenom četvrorogodišnjem školovanju za ovaj obrazovni profil imaju velike izglede da se zaposle u struci,
budući da se sve veći broj firmi odlučuje da u svoj proizvodni proces uvrsti i kompjutersko konstruisanje koje ima mnoge prednosti.
A da bi taj segment proizvodnje, koji je ujedno i najvažniji dobro funkcionisao, neophodno je da njime upravlja osoba koja je kvalifikovana,
odnosno koja ima zvanje mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje.
Bravar-zavarivač
Stručne kvalifikacije
Izrađuje i popravlja rezni i stezni alat, ograde, brave, ključeve, mehanizme za vrata i prozore.
Obrađuje limove, profile i cijevi, izrađuje metalni namještaj. Vrši montažne radove na građevinskim objektima.
Upoznaje se sa tehničkom dokumentacijom i na osnovu nje vrši izbor alata i materijala, obrađuje metalne predmete,
rezanjem, bušenjem, varenjem… Pri radu koristi pneumatski čekić, bušilicu, aparate za zavarivanje, ručni i mjerni alat, pribor za održavanje.
Poželjne osobine: Osobe koje se žele baviti bravarskim zanimanjem trebaju imati dobru fizičku kondiciju.
Takođe trebaju imati razvijen smisao za tehniku i tačnost u radu, kao i razvijenu kreativnost u oblikovanju i montiranju novih proizvoda.
Zavarivači koriste plinski plamen ili električni luk da bi rezali metal ili povezivali metalne dijelove u jednu cjelinu,
mogu vršiti i pripremu metalnih dijelova za dalju obradu. Oni spajaju metalne dijelove postupkom zagrijavanja.
Često su na otvorenom prilikom rada na objektima na kojima obavljaju zavarivanje: mostovima, zgradama i drugim građevinama,
te na raznim postrojenjima. Rade u tvorničkim halama, raznim radionicama, a katkad su izolirani u posebno konstruiranim
varilačkim kabinama kako bi drugi radnici bili zaštićeni od iskrenja i bljeskanja. Zavarivačke poslove mogu obavljati samo zdravi radnici.
Ruke im moraju biti spretne i mirne da bi varovi bili što kvalitetniji i da se prilikom rada ne bi povrijedili.
Posao zavarivača je trenutno jedno od najtraženijih zanatskih zanimanja.
Obrađivač metala rezanjem
Stručne kvalifikacije
Obrađivači metala rezanjem trebaju imati široko znanje o postupcima obrade metala kao što je rezanje, tokarenje, glodanje i brušenje. Moraju poznavati svojstva materijala, npr. tvrdoću i toleranciju topline, i biti upoznati sa širokim rasponom metala i legura. Obrađivači metala rezanjem, rade u zatvorenom prostoru i većinom rade stojeći, a mogu podizati i srednje i teške predmete. Upotreba novih tehnologija, koje se temelje na upotrebi računara i različitih sistema mijenjaju i mijenjaće ovo zanimanje. Obrađivači metala rezanjem zapo-šljavaju se u metalskoj industriji u tvornicama ili obrtničkim radionicama.
Alatničar
Stručne kvalifikacije
Alatničari izrađuju kalupe, alate, naprave te mašinske dijelove od lakoobradivih materijala (plastika, drvo, guma, silikon, grafit i sl.), obojenih metala (bakar, aluminij, mesing, bronza i sl.) i raznih vrsta čelika (bez garancije sastava, niskolegirani čelici, visokolegirani alatni čelici, specijalni čelici, inox i sl.) na obradnim alatnim mašinama. Kalupi su jednostavne 2D ili 3D forme napravljene u navedenim materijalima, uglavnom bez dodatnih pomoćnih elemenata (npr. gipsane figurice, gumene brtve, betonski opločnici, jednostavni kalupi za preradu plastike i sl.). Alati su uglavnom složeniji ili jako složeni sklopovi, kojima se na predviđenim mašinama izrađuju razni elementi ili gotovi proizvodi primjenjivi u svim područjima života.
Automehaničar
Stručne kvalifikacije
Automehaničari popravljaju i servisiraju automobile i manje kamione. Osnovni posao automehaničara sastoji se u utvrđivanju i uklanjanju kvarova i oštećenja na motoru. Kako bi svoj posao mogli dobro obavljati, treba da poznaju dijelove i princip rada motora, kao i toplinske i hidraulične zakone i procese. Prilikom servisiranja uglavnom provjeravaju, podmazuju i prilagođuju dijelove motora, kako bi spriječili mogući nastanak kvarova. Rutinski pregledavaju svjećice, mehanizme kočenja, podsistem za paljenje, nivo ulja u motoru. Podešavaju signalnu opremu auta. Ispituju položaj motora, pritisak, temperaturu, potrošnju motora, električne i vozne karakteristike. Ako je posrijedi kvar na motoru, nakon što čuju opis smetnji od vlasnika vozila, provjeravaju motor vožnjom ili upotrebom opreme za testiranje. Ako je potrebno, rastavljaju motor te ispituju i namještaju sklop ili sistem motora i vozila. Prije rastavljanja motora obavljaju mjerenje i vizualni pregled motora. Prilikom rastavljanja motora čiste njegove dijelove i zamjenjuju oštećene dijelove te sastavljaju i ispituju cijeli sistem. Katkada su potrebni i veći zahvati, kao što su brušenje cilindara motora i obnavljanje ležišta motora. Znaju ustanoviti razlog i otkloniti nedostatke rada motora u slobodnom hodu i u vožnji pod opterećenjem. Popravljaju kvarove na električnom pokretaču i uklanjaju uzroke nedovoljnog paljenja baterije. Nakon popravka stavljaju motor u pokusni rad i električki ispituju funkciju dijelova. U radu se služe ručnim alatima, električnim mjernim instrumentima, dizalicama, brtvama, brusilicama i sredstvima za čišćenje. Koriste se šemom sistema pokretanja, napajanja glavnih potrošača i punjenja baterije.
