Lokacija: kancelarija psihologa i socijalnog radnika.
ULOGA I POSLOVI PSIHOLOGA U ŠKOLI
Psiholog u školi je jedan od stručnih saradnika. Područja rada školskog psihologa su:
1. Planiranje, programiranje i organizacija vaspitno-obrazovnog rada;
2. Realizacija i praćenje vaspitno-obrazovnog procesa;
3. Rad sa učenicima i psihološko-savjetodavni rad sa učenicima;
4. Rad na profesionalnoj orijentaciji učenika;
5. Rad sa roditeljima/starateljima i psihološko-savjetodavni rad sa roditeljima/starateljima;
6. Rad sa nastavnicima/ama, drugim osobljem škole i psihološko-savjetodavni rad sa nastavnicima/ama;
7. Analitičko-istraživački rad;
8. Vođenje dokumentacije, priprema za rad i stručno usavršavanje.

Uloga i cilj rada školskog psihologa jeste da analizira, predviđa, osmišljava, podstiče i usmjerava razvoj vaspitno-obrazovne djelatnosti škole tako da ona bude u potpunosti usklađena sa potrebama i razvojnim potencijalima djece, mladih i odraslih u školi. Školski psiholog takođe razvija i putem radionica provodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. vršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina itd. Ti programi namijenjeni su svim učenicima u školi, a naročito učenicima rizičnih ponašanja.
KAKO I ZAŠTO POSJETITI PSIHOLOGA?
Kod školskog psihologa učenici dolaze samostalno, na inicijativu odjeljenskog starješine, drugih profesora, roditelja, a može ih i sam psiholog pozvati. Dok neki učenici taj susret doživljavaju kao kaznu i znak da su u nečemu pogriješili, drugi ga doživljavaju kao zabavu i ugodno druženje. Prava svrha susreta bi bila negdje na sredini – kroz ugodnu atmosferu i pozitivan kontakt raditi na promjeni neprihvatljivog ponašanja, uz savjetovanje i motivisanje pri rješavanju različitih teškoća. Učenik treba da posjeti psihologa ako:
- ima nedoumice prilikom upisa na fakultet, te se može raditi na profesionalnoj orijentaciji;
- ima poteškoće i probleme sa učenjem;
- ima probleme sa koncentracijom;
- ima probleme sa vršnjacima;
- je žrtva nasilja ili ako zna da je neko žrtva ili izvršilac vršnjačkog nasilja;
- ima emocionalne probleme;
- ima porodične probleme;
-ima razne nedomice ili pitanja u svom odrastanju.

NISI SLABIĆ AKO PRIZNAŠ DA TI JE TEŠKO, VEĆ AKO TVOJ PROBLEM POSTANE VEĆI OD TEBE!